|
Hrvatska se prostire od istočnih rubova Alpi na sjeverozapadu do
Panonske nizine i obala Dunava na istoku, a južni joj dio završava na
obali Jadranskog mora.
Površina kopnenog dijela teritorija iznosi 56.542 km2, a morskog 31.067 km2.
Hrvatska ima 4.437.460 stanovnika od čega su većina po nacionalnosti
Hrvati, a nacionalne manjine su Talijani, Srbi, Slovenci, Mađari,
Bošnjaci, Česi i ostali.
Hrvatska je višestranačka parlamentarna republika, a glavni grad je Zagreb.
U unutrašnjosti zemlje prevladava umjerena kontinentalna klima i
djelomice planinska, dok područjem uzduž jadranske obale vlada ugodna
mediteranska klima s mnogo sunčanih dana; suhim i vrućim ljetima, te
blagim i vlažnim zimama.
Hrvatska je zemlja koja se diči s 1185 otoka, bogatom florom i faunom s
mnogim endemskim vrstama o kojima se posebno vodi računa u 8
nacionalnih parkova.
Inovacije hrvatskih velikana nalazite među stvarima za svakodnevnu
upotrebu kao što je npr. kemijska olovka, zatim kravata, koju su kao
modni detalj prihvatili muškarci diljem svijeta, pa sve do torpeda,
izmjenične struje...itd.
Službena valuta je kuna (1 kuna=100 lipa).
Hrvatska je doista jedinstvena i zbog tisućgodišnjeg niza kultura koje
su se smjenjivale i katkad stapale na ovim prostorima. Zahvaljujući
povoljnim zemljopisnim obilježjima obale s mnogobrojnim zaljevima,
uvalama i dragama, obalni pojas oduvijek je bio značajan trgovački i
pomorski put.
Povijest
U 6. stoljeću prije Krista stari Grci su trgovali s Ilirima na moru te
su utemeljili svoje kolonije na otocima (npr. Pharos ili današnji
Starigrad na otoku Hvaru, Issa ili Vis...).
Kasnije su stigli Rimljani i iz tog vremena imamo mnoge nalaze na kopnu
i u podmorju od Pule do Cavtata, te Slavoniji.
Dolaskom Slavena počelo je razdoblje neprestanih borbi za premoć i
obrane od raznih neprijatelja, te je Hrvatska jedno vrijeme bila i
slobodna kraljevina. Dubrovnik, koji se isticao svojim statusom
republike, imao je vodeću ulogu u kulturi i trgovini.
U 18. stoljeću Napoleon je nakratko preuzeo vladavinu, a njega je zamijenila Austro-Ugarska monarhija.
Gradile su se i utvrđivale luke, a trgovina i brodogradnja su cvale.
Tijekom oba svjetska rata hrvatski teritorij je bio jedno od važnijih
ratnih poprišta.
Nakon drugog svjetskog rata Hrvatska postaje dio SFRJ, te 1991. godine napokon stjeće nezavisnost.
Karta
|
